Italijanski teniser Jannik Sinner je posljednjih dana postao glavna tema svjetskih medija, ali ne zbog svojih teniskih uspjeha, već zbog doping skandala koji je uzdrmao sportski svijet. Naime, Sinner je u posljednjih nekoliko mjeseci dva puta bio pozitivan na zabranjenu supstancu klostebol, ali je, uprkos tome, njegova karijera ostala gotovo netaknuta. Suspendiran je na manje od sedmicu dana, te je bez problema nastavio sudjelovati na svim planiranim turnirima.
O ovom doping skandalu, koji je jedan od najvećih u svjetskom sportu u posljednjoj deceniji, detaljno su govorili nekadašnji selektor Davis Cup tima Srbije Bogdan Obradović i doktorka Milica Vukašinović Vesić, direktorica Antidoping agencije Srbije.
Čudan slučaj i nedoumice oko klostebola
Doktorka Vukašinović Vesić je u gostovanju na televiziji Prva iznijela zanimljive detalje o slučaju Jannika Sinnera, istaknuvši da je klostebol anabolički steroid, derivat testosterona, koji je zabranjen uvijek – i tokom takmičenja i van njih. "Ono što je specifično za klostebol jeste da se nalazi u kremama koje se koriste za liječenje rana, ali isključivo u Italiji i Brazilu. Radi se o supstanci razvijenoj u Istočnoj Evropi, a do danas je zadržana u Italiji, gdje se koristi u određenim medicinskim preparatima. Na svakoj kutiji te kreme ili spreja jasno je naznačeno da se radi o dopingu i da može dovesti do pozitivnih rezultata na doping testovima", pojasnila je Vukašinović Vesić.
Prema njenim riječima, slučaj Sinner je poseban zbog brojnih čudnih okolnosti. Naime, maser koji je bez rukavica masirao Sinnera imao je ranu na ruci i koristio je sprej iz trenerove tašne, koji je sadržavao klostebol. "Maser je bio povrijeđen, ali je, uprkos tome, nastavio masirati Sinnera. Postavlja se pitanje zašto je to učinjeno i zašto nije bilo upozorenja na spreju jer je bio izvan kutije. Sve te okolnosti čine ovaj slučaj vrlo neobičnim", dodala je.
Italijani reagirali brzo, ali kontroverzno
Italijanske vlasti su riješile ovaj slučaj vrlo brzo, što je izazvalo sumnje u pravednost cijelog postupka. Sinner je, kao jedan od najpopularnijih sportista Italije, očigledno imao poseban tretman, dok su drugi sportisti iz te zemlje, uključujući tenisera koji trenutno služi četverogodišnju kaznu, bili strože kažnjeni. "Slučaj Jannika Sinnera još uvijek nije završen, jer dvije organizacije imaju pravo na žalbu. Ukoliko dođe do žalbe, konačnu odluku donijet će Međunarodni sud za sportsku arbitražu (CAS)", naglasila je Vukašinović Vesić.
Svjetska antidoping agencija (WADA) i Antidoping agencija Italije imaju mogućnost da se žale na ovu odluku. Ukoliko se to desi, Sinnerova karijera bi mogla biti ozbiljno ugrožena. "Ovo je odluka u prvom stepenu. Sinnera je procesuirala Međunarodna teniska federacija (ITF), ali bez ozbiljnih posljedica. Međutim, ako dođe do žalbe, CAS bi mogao donijeti potpuno drugačiju odluku", istakla je.
Farmaceutska industrija korak ispred
Doktorka Vukašinović Vesić je također govorila o tome kako farmaceutska industrija stalno napreduje, što znači da je borba protiv dopinga sve teža. "Lista zabranjenih supstanci se stalno proširuje. Farmaceutska industrija ide korak ispred nas, a mi pokušavamo držati korak. Zbog toga se broj zabranjenih supstanci povećava, a sportisti moraju biti svjesni odgovornosti koju nose za ono što unose u svoje tijelo", rekla je.
Poseban naglasak stavila je na pravilo stroge odgovornosti sportista. "Sportista je odgovoran za sve što se nalazi u njegovom tijelu. Iako može navesti ko mu je dao određenu supstancu, mora dokazati da nije bio svjestan da je ta supstanca zabranjena. U slučaju anabolika, teško je izbjeći kaznu, jer se pretpostavlja da je namjera bila povećanje performansi", objasnila je Vukašinović Vesić.
Na kraju, doktorka je istakla kako slučaj Sinner predstavlja ozbiljan izazov za antidoping agencije širom svijeta. "Ovo je presedan koji bi mogao utjecati na mnoge druge sportiste i njihov odnos prema dopingu. Ako se dokaže da su postojale nepravilnosti u postupku, to bi moglo imati dalekosežne posljedice ne samo za Sinnera, već i za cijeli sportski svijet", zaključila je.
Ovaj slučaj jasno pokazuje koliko je borba protiv dopinga kompleksna i koliko je važno da svi sportisti, bez obzira na svoju popularnost, budu tretirani jednako prema pravilima. Jer, na kraju, integritet sporta mora biti na prvom mjestu.