Uoči povijesnoga, prvoga nastupa reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu, sljedećega ljeta u Brazilu, tjednik Max! se prisjeća tamošnjih nogometnih zvijezda koje su već nastupale na najvećoj svjetskoj nogometnoj smotri, ali i veličina koje su s nje izostale.
Legendarni Safet Sušić dva puta je kao igrač bio na svjetskim prvenstvima s Jugoslavijom, drugi put, u Italiji ‘90. kao 35-godišnjak, a sada će doživjeti premijeru kao izbornik, piše tjednik Max!
Tako bi BiH u Brazilu sljedeće godine trebala imati čak dvojicu izbornika, jer Vahid Halilhodžić je odveo Alžir, ali s obzirom na njegova prethodna iskustva s Afrikancima, nije siguran da će ostati izbornikom sve dok lopta u Riju ne krene sa centra.
Baždarević nije imao sreće
Najznačajniju ulogu na svjetskim prvenstvima igrači iz BiH imali su upravo u Italiji prije 23 godine, možda i zato što je izbornik bio Ivica Osim. Tako su u prvih 11 jugoslavenske reprezentacije bili Baljić, Sušić, Jozić i Haždibegić, a bio bi vjerojatno i Mehmed Baždarević da ga Fifa nije kaznila uoči SP-a.
Na žalost, popularni Švabo, nekada maestralni igrač sarajevskog Željezničara, sa 16 nastupa za reprezentaciju Jugoslavije, nikada nije nastupio kao igrač na SP-u. Bio je “samo” sudionik Olimpijskih igara 1964. u Tokiju i Europskog prvenstva 1968. godine u Italiji...
Štraus s Grbavice nije jedini bosanskohercegovački virtuoz koji nije vidio SP. Nije se posrećilo ni mostarskom boemu Blažu Sliškoviću, kojemu je Mundijal u Španjolskoj 1982. godine uskratio branič OFK Beograda Đorđe Serpak. Baki je na Karaburmi pukla noga i SP je gledao na tv-u. Možda i bolje s obzirom na izvedbe Miljanićeve selekcije na smotri u Španjolskoj.
Baka bolje sreće nije bio ni kao izbornik BiH, jer ga je od plasmana na SP u Njemačku dijelila samo jedna pobjeda...
Vlatko Marković bio je jedini nogometaš rođen u BiH koji je izabran u idealnu momčad Svjetskog prvenstva, u Čileu 1962. godine, dok kao izbornik nije imao sreće, jer je hrvatsku reprezentaciju vodio samo u jednoj utakmici, k tome još i prijateljskoj.
Najveći živući nogometni Bosanac još uvijek je besmrtni Ćiro Blažević, rođen u srcu Bosne, u Dolcu na Lašvi, tri kilometra od Travnika. Taj je trener svih trenera hrvatskoj reprezentaciji donio svjetsku broncu u Francuskoj, koju su gradili i jedan Mostarac (Jurić, igrao u kvalifikacijama), Sarajlija (Stanić), Ljubušak (Jurčić), a na popisu je bio i Širokobriježanin rođen u Hannoveru Vladimir Vasilj.
S jednakim žarom Ćiro je prema SP-u vodio i svoju prvu domovinu, BiH, ali Portugal je u jesen 2009. bio previsoka prepreka...
Dedić odveo Slovence
U kampanji za SP u Južnoj Africi prije tri i pol godine Bosanci su također imali nekoliko bljeskova. Vrata slovenske reprezentacije čuvao je Jasmin Handanović (inače rođen u Ljubljani), dok je zmajevima vrata SP-a otvorio Zlatko Dedić, rodom iz Bihaća, čiji je pogodak presudio velikom favoritu, reprezentaciji Rusima u dodatnim kvalifikacijama. Dedić je igrao i sve tri utakmice u skupini na završnom turniru.
Za Njemačku je na afričkom SP-u igrao i bosanski Srbin Marko Marin, danas član Seville.
Ko je sve bio na Mundijalu?
FRANJO VLADIĆ, SFRJ, SP 1974.
DUŠAN BAJEVIĆ, SFRJ, SP 1974.
ENVER MARIĆ, SFRJ, SP 1974.
GORAN JURIĆ, HRVATSKA, 1998.
KRUNO JURČIĆ, HRVATSKA, 1998.
DAVOR JOZIĆ, SFRJ , SP 1990.
V. HALIHODŽIĆ, SFRJ, SP 1982.
EDHEM ŠLJIVO, SFRJ, 1982.
O. KOROMAN, SICG, SP 2006.
MARIO STANIĆ, HRVATSKA, SP 1998., 2002.
BORIS ŽIVKOVIĆ, HRVATSKA, SP 2002.
SAFET SUŠIĆ, SFRJ, SP 1982., 1990.
F. OMEROVIĆ, SFRJ, SP 1990.
MARIO TOKIĆ, HRVATSKA, SP 2006.
RIZAH MEŠKOVIĆ, SFRJ, SP 1974.
MUHAMED MUJIĆ, SFRJ, SP 1962.
SAVO MILOŠEVIĆ, SRJ, SP 1998.
MIRSAD BALJIĆ, SFRJ, SP 1990.
F. HADŽIBEGIĆ, SFRJ, SP 1990.
J. KATALINSKI, SFRJ, SP 1974.
STJEPAN TOMAS, HRVATSKA, SP 2002., 2006.
E. HADŽIABDIĆ, SFRJ, SP 1974.
V. MARKOVIĆ, SFRJ, SP 1962.
MARKO MARIN, NJEMAČKA, SP 2010.
ZLATKO DEDIĆ, SLOVENIJA, SP 2010.
sport.ba @sport.ba
