Za razliku od Ljetnih olimpijskih igara, na Zimskim olimpijskim igrama mnogo rjeđe svjedočimo obaranju svjetskih rekorda.
Jedan od glavnih razloga je činjenica da borilišta nisu standardizirana kao na ljetnim Igrama. Staze i tereni razlikuju se od domaćina do domaćina, pa je zbog toga teško direktno porediti rezultate. Primjer je alpsko skijanje – staza za spust u Bormiju duga je 3.442 metra, dok je u Pekingu prije četiri godine iznosila 3.152 metra. Slične razlike postoje i u snowboardu te nordijskom skijanju.
Izuzetak je brzo klizanje, gdje su distance uvijek iste, a uslovi gotovo identični, pa se redovno bilježe olimpijski i svjetski rekordi. Tako je Norvežanin Sander Ajtrem postavio novi olimpijski rekord na 5.000 metara, kao i Nizozemka Juta Lerdam u svojoj disciplini.
U pojedinim sportovima, poput umjetničkog klizanja ili akrobatskog skijanja, o medaljama odlučuju sudije na osnovu sistema bodovanja, pa se rekordi računaju prema osvojenim bodovima. Zimske olimpijske igre u Milanu i Torinu traju do 22. februara.
sport.ba @sport.ba