sport.ba @sport.ba
Košarkaški velikan Dražen Petrović danas bi imao 58 godina, ali njegov se život ugasio prije 29 godina u tragičnoj saobraćajnoj nesreći, o kojoj se i dandanas govori s nevjericom. Bio je to čovjek koji je imao kombinaciju talenta i radne etike kakva se viđa "jednom u sto godina" i njegova smrt bila je nenadoknadiv gubitak za hrvatski sport, ali i svjetski.
Karijeru je Dražen počeo s 15 godina u Šibenki iz koje je 1984. prešao u Cibonu. S vukovima je osvojio dva naslova europskog prvaka, Kup pobjednika kupova, jedan naslov jugoslavenskog prvaka te tri kupa bivše države. Uslijedio je odlazak u madridski Real 1988., s kojim je uzeo španjolski Kup i europski Kup pobjednika kupova.
No, njegova sudbina bila je najjača košarkaška liga svijeta, gdje je došao 1989. iako je još 1986. bio biran kao 60. izbor drafta od Portland Trailblazersa, s kojima je izborio i finale NBA lige. Nakon toga otišao je u New Jersey, gdje je u sezoni 1992./1993. izabran u treću najbolju momčad NBA lige. A onda je njegov život stao. A s njim i hrvatska košarka... Nesretno je stradao 7. juna 1993. na autocesti kod Denkendorfa u Njemačkoj.
Dražen je prije nesreće u NBA ligi igrao sjajno, a tadašnji Houstonov trener hrvatskih korijena Rudy Tomjanovich više puta nam je kazao da je to ljeto, uoči dva NBA naslova u nizu njegove momčadi, htio dovesti Dražena.
– Dražen je u svojoj rekordnoj NBA utakmici Houstonu zabio 44 koša i Rudy je bio svjestan što mu Dražen može donijeti. Uostalom, nakon nesreće, ja sam u Draženovu novčaniku pronašao papirić na kojem su pisala imena četiriju klubova: Knicksi, Netsi, Rocketsi i Panathinaikos – prisjetio se svojedobno Aleksandar Petrović (63), brat pokojnog Dražena, piše "Večernji list".
Je li se doista htio vratiti na Stari kontinent i igrati za Panathinaikos?
– Kad je o tome riječ, kod njega su postojale faze. Strašno je bio razočaran te sezone jer je imao brojke za All-Star igrača, a i najbolji postotak za tricu, a nisu ga zvali pa mu je izvjesnu zadovoljštinu predstavljalo to što je izabran u treću petorku sezone, među 15 najboljih košarkaša svijeta. A to će reći da su samo Michael Jordan i Reggie Miller na njegovoj poziciji bili ispred njega.
Nažalost, nikad nismo doznali što bi bio Draženov izbor jer, na njemačkoj cesti, 7. juna 1993., zbila se ta fatalna saobraćajna nesreća.
– S obzirom na to kako je živio i da je iza njega bila najbolja sezona u karijeri, ja sam uvjeren da su pred njim bile njegove najbolje godine. Nažalost, nikad nismo doznali dokle bi ga to dovelo – kaže Aco.
Svojoj domovini Dražen je dao veliki, ne samo sportski obol. Početkom 90-tih tiho je prosvjedovao ispred zgrade Ujedinjenih naroda zbog ratne agresije. Bio je jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša te je uvršten među 50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi.
Počast košarkaškom Amadeusu odali su i kolege. Na početku NBA sezone 1993./1994. Draženov dres s brojem 3 umirovljen je i podignut pod krov dvorane New Jersey Netsa. Hrvatski Olimpijski Odbor 1995. godine u Lausannei je podigao spomenik Draženu Petroviću. Rad kipara Vaska Lipovca postavljen je u parku ispred Olimpijskog muzeja. Godine 2006. u njegovu čast u Zagrebu otvoren je muzej i memorijalan centar "Dražen Petrović", pokraj košarkaške dvorane koja također nosi njegovo ime. Nagradu "Dražen Petrović" Hrvatski olimpijski odbor ustanovio je 2006. godine, a namijenjena je isključivo mladim sportašima, sportašicama, te muškim i ženskim ekipama za izvanredne sportske rezultate i sportski razvoj.
Kao igrač, Dražen je dobio Državnu nagradu za šport "Franjo Bučar" 1992., a postumno je, za životno djelo, dobio istu nagradu 2002. godine. U Šibeniku je 22. oktobra 2011. na Baldekinu otkriven bronzani Draženov odljevak akademskog kipara Kažimira Hraste. Istoga je dana otvoren i Spomen-muzej koji je na inicijativu Biserke Petrović uređen u Draženovom stanu na obližnjem gradskom predjelu Buale. Dražen je 2002. godine uvršten u košarkašku Kuću slavnih.
