sport.ba @sport.ba
Mjesto i vrijeme: London, 2012. Atletska nadmetanja na Olimpijskim igrama. Događaj: Veliko finale na 1.500 metara, ženska konkurencija.
Prvi krug je prošao prilično nezanimljivo, sve takmičarske su bile suzdržane, ne otkrivajući svoje namjere. U drugom je ritam neznatno počeo da se podiže, kao i u trećem. A u posljednjem se odvijala velika borba.
Dvije stotine metara prije kraja svetska šampionka i iz Osake (2007) i iz Berlina (2009) Marijam Jusuf Džamal iz Bruneja, krenula je po novo zlato, prvo sa Igara. Ali, onda je počela ludnica na stazi. Prestigle su je dve Turkinje, pa jedna Etiopljanka, prijetila je i ruska atletičarka...
Na kraju, Džamalova je ipak stigla treća, iza Turkinja Čakir Alptekin i Gamze Bulut, a ispred Tatjane Tomaševe i Abebe Aregavi. Šteta što Međunarodni olimpijski komitet ne dozvoljava sajtovima da "embeduju" snimak sa Jutjuba, mada ga možete tamo pogledati. Ali, tek po završetku takmičenja nastao je skandal.
Kada je prošlo tri i po godine od pomenute trke, ona je ponovo došla u centar pažnje. Jer, kao akterke doping skandala, neke učesnice ovog finalnog nadmetanja u Londonu postarale su se da to postane "najprljavija trka u istoriji atletike".
Kako?
Ukupno su osuđene na 20 godina suspenzije zbog korištenja dopinga.
Evo i kako tačno:
Pobjednica Apltekin služila je osmogodišnju kaznu zbog anomalija koje su primjećene u njenom biološkom pasošu. Obrisani su joj svi rezultati;
"Srebrna" Gamze Bulut je odmah potom postala predmet istrage Svjetske atletske federacije zbog identičnih problema - nalazi krvi i urina mijenjali su joj se, tačnije "osvježavali" neprirodno brzo, što je jedna od indicija da koristi "krvni doping", ili neko drugo nedozvoljeno sredstvo. Suspendovana je na četiri godine;
Četvrtoplasirana Tatjana Tomaševa iz Rusije nije uhvaćena u prekršaju na Igrama, ali je prije njih morala da odsluži dvogodišnju suspenziju - zbog dopinga;
Petoplasirana Abeba Aregavi, šampionka svijeta iz 2013, "pala" je, poput teniserke Marije Šarapove, na Meldonijum - takođe dvije godine kazne;
Sedmoplasirana Natalija Karajeva odslužila je potom kaznu zbog problema sa biološkim pasošem. I ona - 24 mjeseca.
Dvogodišnju suspenziju dobila je i devetoplasirana Jekaterina Kostetskaja.
Od devet najuspješnijih učesnica finalne trke u Londonu, njih šest su kažnjavane ranije ili neposredno poslije ovog nadmetanja zbog korišćenja nedozvoljenih supstanci/postupaka.
Htjele su da sebe stave ispred ostalih, ne mareći za trud konkurencije i talenat koji posjeduje. Samoživost ih je, na kraju, skupo koštala.
Liza Dobriski, Engleskinja koja je zvanično bila deseta, smatra da je zapravo bila - četvrta. Sa razlogom.
"Voljela bih da se vratimo u taj trenutak, da ponovo trčimo. Prosto da se sjetim tih lepih osjećaja. Ali, da sada stvarno uživam. Htela sam da se prepustim činjenici da je sjajna stvar biti akter olimpijskog finala, kao što bi olimpijsko iskustvo i trebalo da bude... ali, ono je sada zauvek uništeno", rekla za "Independent" Dobriski koja je bila "četvrta" i tada, ali i četiri godine ranije. U Pekingu 2008. joj je bronza izmakla za tri desetinke. Tu medalju osvojila je Natalija Tobias iz Ukrajine, koja je malo kasnije i sam asuspendovana jer je utvrđeno da se dopingovala testosteronom.
"Najprljavija atletska trka u istoriji" - zvanični rezultati
1. Ašli Čakir Alptekin (Turska) 4:10,23
2. Gamze Bulut (Turska) 4:10,40
3. Marjam Jusuf Džamal (Brunei) 4:10,74
4. Tatjana Tomaševa (Rusija) 4:10,90
5. Abeba Aregavi (Etiopija) 4:11,03
6. Šenon Rouburi (SAD) 4:11,26
7. Natalija Karajeva (Belorusija) 4:11,58
8. Lusija Klocova (Slovačka) 4:12,64
9. Jekaterina Kostetskaja (Rusija) 4:12,90
10. Liza Dobriski (V. Britanija) 4:13,02
11. Laura Vajtman (V. Britanija) 4:15,60
12. Helen Onsando Obiri (Kenija) 4:16,57
Sport.ba/Telegraf
