sport.ba @sport.ba
U povodu 34. godišnjice otvaranja Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu, donosimo tekst RTV revije Dragutina Minića o danima kada je cijela Jugoslavija pomogla Sarajlijama da stvore Olimpijske igre.
Siječanj 1984.: Oko dvije i pol milijarde ljudi iz 84 zemlje svijeta pratit će na malim ekranima Zimsku olimpijadu koja će okupiti rekordan broj zemalja sudionica... Samo prodajom televizijskih prava bit će isplaćeno više od polovine sume od 135 milijuna dolara koliko koštaju Igre... Imaju li "plavi" šansu za kakvu medalju? Sve je spremno, samo da ne zataji – snijeg...
Ovih dana, dok je televizijska špica 14. Zimskih olimpijskih igara (djelo zagrebačkog umjetnika Mikulića) obilazila svijet, stigle su i dvije posljednje prijave za ovo veliko natjecanje koje će se od 7. do 19. veljače održati u Sarajevu. Kao 47. zemlja sudionica prijavio se Meksiko, što je apsolutni
rekord u povijesti zimskih olimpijada (prva, 1924. u Chamonixu, imala je 16 sudionica, posljednja u Lake Placidu '80).
Nema sumnje da će Sarajevo sredinom veljače biti jedan od najekskluzivnijih gradova svijeta, centar bijelog sporta, ali i gostiju iz svjetskog džet-seta koji obavezno prati skijanje i tenis.
A u glavnom gradu BiH i okolnim terenima imat će se što i vidjeti. Šest tisuća pari očiju (akreditirani novinari) i oko 120 TV-kamera prenosit će svijetu događaje s borilišta, ali i atmosferu u Sarajevu, vijesti iz cijele naše zemlje. Jednom riječju, približit će Jugoslaviju "ostatku svijeta".
Na Bjelašnici, Igmanu, Trebeviću, Jahorini, novom i velebnom centru Zetra i u Skenderiji sve je spremno za početak velike snježne parade. Ali nisu velika sredstva utrošena samo na borilišta već i na ostale, prateće objekte ZOI kao što su, na primjer, novi hotel "Sarajevo" iz lanca Holiday Inn, Olimpijsko selo i blok-zgrada za novinare u koje će se poslije Igara useliti građani Sarajeva, zatim nove prometnice i renovirani i prošireni aerodrom koji će u veljači biti najfrekventnija zračna luka Jugoslavije.
Predsjednik MOK-a, gospodin Samaranch, i oko tri tisuće novinara, koji su po nekoliko puta obilazili Sarajevo, posljednjih godina i mjeseci utrkuju se u komplimentima organizatorima. Po njima, ZOI Sarajevo bit će najmasovnije i najbolje organizirane igre u dosadašnjoj povijesti zimskih olimpijada.
Da sve to mnogo košta, nema sumnje. Još od 1978. godine, kada je u Ateni odlučeno da Sarajevo bude domaćin ZOI 1984. godine, mišljenja su bila da nam taj luksuz nije neophodan i bojazan da ćemo to izvesti kako valja.
Bilo je predviđeno da Olimpijada košta 163 milijuna dolara, ali je ispalo manje. Ante Sučić, predsjednik Izvršnog odbora Organizacionog komiteta ZOI ’84 (inače, ranije, gradonačelnik Sarajeva), potvrdio je da je ušteda negdje oko 30 milijuna dolara.
Prošle godine potpisan Društveni dogovor o djelomičnom financiranju Olimpijade od strane republika i pokrajina potvrdio je da cijela jugoslovenska zajednica stoji iza Igara što je, uostalom, i rekao predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak prilikom jedne posjete Sarajevu.
Od izgradnje objekata pa do televizijske realizacije Igre su zaista jugoslovenske s tim što su u donatorstvu malo više "povukli" građani Sarajeva i BiH uopće. Tim vidom pomoći, naime, skupljeno je oko 120 milijardi starih dinara. Do pred kraj prošle godine ostvaren je prihod od oko 500 milijardi starih dinara (uglavnom od marketinga), a oko 100 milijuna dolara je dobiveno od prodaje prava TV prijenosa (jedna trećina od toga ide MOK-u).
Samo američka kompanija ABC dala je 91,5 milijuna dolara za pravo prenošenja natjecanja za SAD i Portoriko.
Sarajevo će tako početkom veljače primiti oko 12 tisuća dužnosnika ZOI: 1579 natjecatelja, 1239 trenera i stručnjaka, šest tisuća novinara itd. Očekuje se i nekoliko desetina tisuća turista iz cijelog svijeta za koje je mali kapacitet od sedam tisuća postelja u sarajevskim hotelima i sličnim objektima, ali koji će naći gostoprimstvo u domaćoj radinosti i hotelima u gradovima nadomak Sarajeva.
Petnaestak tisuća ljudi brinut će se na razne načine da svaka sitnica funkcionira kako valja, a od toga je dvije i pol tisuće mladih sa znanjem najmanje jednog svjetskog jezika.
Sarajevo je, nema više sumnji, potpuno spremno da cijelom svijetu pokaže - kako reče Juan Antonio Samaranch - da ljudi sa svih krajeva Zemljine kugle mogu živjeti u slozi i prijateljstvu.
Uostalom, u to će se uvjeriti i dvije i po milijarde televizijskih gledatelja širom svijeta koliko se predviđa da će pratiti ZOI 84.
Jugoslovenska radiotelevizija (JRT), koja je još prije tri godine počela pripreme za svoj najzamašniji pothvat u svojoj kratkoj povijesti, osigurala je 200 sati multilateralnog i 100 sati unilateralnog programa za 43 zemalja koje će gledati na malim ekranima ZOI 84. Među posljednjim siječanjskih dana prijavile su se Indija i Kina, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta).
Od Vesne Loni, direktora RTV press-centra, saznali smo da su osigurani maksimalni uvjeti za 600 radio i TV komentatora i novinara koji će u svom specijaliziranom press-centru imati sve pogodnosti i uvjete za rad. Oni će biti smješteni s ostalim novinarima u naselju Dobrinje koje će također kasnije biti stambeno naselje Sarajeva i u kojem su već otvoreni razni objekti od restorana do raznolikih radnji i drugih usluga.
Od stranih ekipa najmasovnija je ona američke kompanije ABC, koja broji oko 750 ljudi, što je, uostalom normalno, jer je ova kompanija platila za pravo prijenosa 91,5 milijuna dolara. Inače, bosovi ABC-a otkupili su pravo televizijskih prijenosa i Ljetne Olimpijade u Los Angelesu i oba ova zadovoljstva koštat će ih preko 300 milijuna dolara.
Međutim, prodajući reklamne minute, bolje reći sekunde, ABC će na obje olimpijade zaraditi od 500 do 600 milijuna dolara. Jer trideset sekundi, na primer, prodaju se za 260 tisuća dolara.
Dakle, ono što je skupo platila, ABC kompanija želi da bude besprijekorno pa nije čudo što toliki broj njenih ljudi boravi u Sarajevu. Da i ne govorimo o reportažnim kolima koja su ovih dana stigla brodom u Amsterdam pa će drumom u Sarajevo i o rezervnoj satelitskoj stanici u dvorištu palače RTV Sarajevo.
Ipak, i u tehničkom i u programskom smislu, sve je u rukama JRT i njenih dvije tisuće ljudi u Sarajevu (tisuću je iz RTV Sarajevo). Na ZOI 84 ima puno borilišta, ali i mi ne oskudijevamo u broju RTV centara pa je nađeno rješenje da svaki centar pokrije jedno borilište. Tako će Zimske olimpijske igre prenositi svi republički TV centri podijeljeni po disciplinama i borilištima:
TV Sarajevo: Svečano otvaranje i u suradnji s TV Titograd alpske discipline za žene na Jahorini
TV Beograd: bob i sanjke na Trebeviću
TV Zagreb: hokej i klizanje u Zetri
TV Skoplje: hokej u Skenderiji i dodjelu svih medalja kraj Skenderije
TV Ljubljana: alpske discipline muškaraca na Bjelašnici
TV Novi Sad: nordijske discipline na Igmanu
TV Priština: skokove s obje skakaonice na Igmanu.
Što se same tehnike tiče, to i nije tako loše zbog jednoobraznosti i uigranosti ekipa. Međutim, u programskom smislu ne vjerujemo da su tako iskorišteni najbolji kadrovi u JRT. Ima, naime, mnogo sjajnih kamermana i redatelja u velikim TV centrima koji neće imati priliku iskazati se, dok će posao za koji su oni spremni raditi njihove kolege koje nemaju neko naročito iskustvo u tome.
No, kako bilo da bilo, svaki centar je imao dosta vremena za pripreme i treba vjerovati da će svoj dio posla obaviti kako valja.
Organizacijski odbor je TV centrima pomogao koliko je mogao - dao im je neku desetinu milijuna dolara da nabave neophodne dijelove tehnike, a SIV im je dozvolio uvoz tako da će borilišta kraj Sarajeva i u njemu biti "napadnuta" s čudom od tehnike: 98 velikih kamera i dvadesetak portabl. Šef parade, dakle glavni redatelj, TV olimpijade je, rekli bismo, svima znani TV autor iz Ljubljane Beno Hvala od kojega smo i čuli neke važne pojedinosti.
Nema sumnje da će naši TV centri ispuniti očekivanje jer će većinu svoje tehnike prenijeti u Sarajevo. Kako to izgleda, objašnjava glavni redatelj ekipe TV Beograd Moma Martinović.
- Iako nismo imali neka veća iskustva u prijenosu boba i sanjkanja, pripremili smo se maksimalno. Organizacioni komitet nam je omogućio da nekoliko dana provedemo u St. Moritzu, pre dvije godine, na Svjetskom prvenstvu u bobu. Tamo smo mnogo vidjeli i naučili. Gotovo svu važnu tehniku nosimo na Trebević - od velikih reportažnih kola do 18 kamera koje će biti postavljene uz stazu. Bob, ovaj bolid na ledu, veoma je teško prenositi jer je dovoljan djelić sekunde da se izgubi iz vida. Stoga je potrebna velika uigranost ekipe, a o tehnici da i ne govorimo.
Cijeli TV program Igara bit će emitiran na deset kanala preko satelitske stanice u Ivanjici i to na tri međunarodna programa i sedam unilateralnih.
Mi, u Jugoslaviji, vidjet ćemo 116 sati TV programa ZOI 84 što u prosjeku znači malo manje od deset sati dnevno.
Naravno, i radio će iskoristiti svoju šansu pa i neke prednosti nad televizijom, a Radio Sarajevo II će dvadesetak dana posvetiti cijeli program Igrama i to na dva svjetska jezika - engleskom i francuskom.
U natjecateljskom smislu, bit će ovo najkvalitetniji skup "bijelog sporta" jer među tisuću i pol natjecatelja su sve zvijezde iz cijelog svijeta.
Od asova nedostajat će famozni Šveđanin Ingemar Stenmark i dama iz Lihtenštajna Hanni Wenzel. Mada ni drugi skijaši nisu pravi amateri (vrti se ogroman novac), oni su otišli korak dalje i sami, u svoje ime, sklapali ugovore i uzimali honorare u raznim prilikama. Tako im je onemogućeno učešće na ZOI Sarajevo 84.
Naša reprezentacija će brojati 66 članova i 38 trenera i raznih stručnjaka. Mogli bismo je razvrstati u tri grupe: oni koji nešto znače u svijetu, oni koji se tek probijaju i oni koji će biti sretni ako prođu bez nekih povreda.
U prvoj grupi su, svakako, "alpinci" Bojan Križaj, Jure Franko i Boris Strel (možda je trebalo Franka pisati prvog, ako računamo trenutnu formu). Tu je i skakač Primož Ulaga, koji nas je u ovoj sezoni nekoliko puta obradovao.
Od ženskih "alpinaca" izvjesnu šansu imaju Leskovšekova, Zavadlova i Nuša Tome, a neki eminentni svjetski stručnjaci tvrde da će najveće iznenađenje Igara biti naša mala Mateja Svetova koja ima samo 15 godina i nekoliko lijepih uspjeha ove sezone.
Kad je klizanje u pitanju, Sanda Dubravčić, nedavno peta u Europi, ima svoju šansu i u svakom slučaju nećemo crvenjeti dok je budemo gledali.
Ostali, tu su s Coubertinovom parolom. To se odnosi i na hokejaše, koji nemaju koga pobijediti, ali koji zbog načina natjecanja ipak neće biti posljednji. U dvije grupe po šest ekipa, naime, prvi igra s prvim za prvo mjesto i tako redom do četvrtog. Peti i šesti u obje grupe ne igraju dalje i bratski dijele od 9. do 12. mjesta. Znači, naši će biti deveti, tamo gdje mi sastavljamo tabelu (dakle u našim novinama).
ZOI Sarajevo 84 bit će, kako reče prvi čovjek MOK-a, najbolje organizirana Zimska olimpijada u povijesti.
Iz njegovih usta u božje uši.
Bit će potrebno, naravno, i nešto snijega.
Napisao: Dragutin Minić (RTV revija, 1984.)
