sport.ba @sport.ba
Na današnji dan prije 34 godine počele su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Rekordne po mnogo čemu i do tada najbolje organizovane. Nažalost, više od tri decenije od tog spektakularnog događaja ostala je pustoš - razrušena borilišta, koja i danas podsjećaju na nekadašnji sjaj šeher Sarajeva.
Međunarodni olimpijski komitet 1978. godine, u Atini, je odabrao Sarajevo za organizatora XIV zimskih olimpijskih igara. U konkurenciji su bili japanski Sapporo i zajednička kandidatura dva švedska grada Falun i Göteborg. U organizaciju su utrošena velika sredstva. Pripreme koje su trajale godinama, pored dobro organizovanih igara, kao rezultat imaju izgrađene saobraćajnice, hotelske komplekse kako na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina) tako i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra, žičare, ski liftovi...
Sarajevo je postalo centar svjetskih i medijskih interesovanja. XIV zimske olimpijske igre bile su održane od 8. do 19. februara. U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Na ovim igrama prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta.
U Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika (preko 2.500). Glavni bh. grad je otvorio vrata i poželilo dobrodošlicu svima! Otvaranje XIV zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60.000 Sarajlija, na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi preko TV-a. Olimpijski plamen je upalila klizačica Sanda Dubravčić.
Igre su među učesnicima, a i među gledateljima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu - prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo "Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka", ili kraće "Volimo Jureka, više od bureka".
Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade su bili učesnici u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. stoljeća.
Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda ostvarena je od prodaje prava na TV-prijenose. Bitno je naglasiti i to da je nakon ove smotre sporta, uz olimpijske objekte, u Sarajevu ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela, a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta.
19. februara na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran, inače dokazani prijatelj našeg grada, je rekao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji.
"Doviđenja drago Sarajevo", poručio je ovaj Katalonac. Olimpijski duh još uvijek živi u ovom gradu i njegovim stanovnicima, uprkos generacijskim smjenama. Zimske olimpijske igre su sigurno jedna od najboljih stvari koje su se desile gradu Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini. Nažalost, premalo se čini da se olimpijskim borilištima vrati stari sjaj.
