sport.ba @sport.ba
Otkad je Messi prvi put debitirao za Barcelonu pod Frankom Rijkaardom prije gotovo točno 12 godina, mnogo se toga promijenilo.
Barcelona je prošla tranzicijsko razdoblje tih godina i profilirala se kao ponajbolji klub na svijetu, čiji su igrači – poput Messija – pomicali granice nogometne igre zajedno sa progresivcima poput Rijkaarda, Pepa Guardiole ili aktualnog trenera, Luisa Enriquea. Mnogo je izvanrednih igrača zaigralo s Messijem u dresu Barcelone, ali bilo je tu i onih brzo zaboravljenih aseva.
Brzo zaboravljenih, jer svojim kvalitetama nisu nominalno bili ni blizu razine potrebne za igranje u klubu poput Barcelone. Evo podsjećanja na neka od tih „velikih“ imena prolaznika, koji su imali prigodu stati na teren s argentinskim čarobnjakom:
VRATAR: Jose Manuel Pinto
Pinto je proveo čak šest godina u klubu kao vježbenik Victora Valdesa, ali je na kraju usvojio gotovo isključivo pogrešna znanja. Bilo to zbog čestih sukoba na terenu, poput onog kada je u polufinalu Lige prvaka protiv Real Madrida isključen zbog žestokog delikta uz aut liniju, ili zbog bizarnih suspenzija kao dok je odradio dvije utakmice kazne kada je Kopenhagenovog napadača zviždanjem uvjerio da je u zaleđu, sad je relativno. Nakon tek 34 nastupa u dresu Barcelone u tih 6 godina, ovaj golman osebujne frizure odlučio je da mu je dosta.
DESNI BEK: Oleguer
Oleguer! Zaboravljen kao dijete na blagajni Getroa, ovaj legendarni Katalonac (jer bi se izrazito uvrijedio kada bi mu rekli da je Španjolac!) mogao je igrati i stopera i desnog beka, ali je ostao zapamćeniji po svom izrazito radikalnom političkom opredjeljenju. Iako je odigrao razmjerno pristojan broj susreta u dresu Barcelone između 2001. i 2008., ovaj radikalni aktivist se kasnije bacio u pisanje knjiga posvećenim njegovim političkim idejama, kao i sudjelovanjem u raznim prosvjedima.
LIJEVI STOPER: Dmytro Chygrynskiy
Tko? Pepov „as iz rukava“ na stoperskoj poziciji. Standarni stoper tada europskog Šahtjora iz Donjecka, Chygynskiy se 2009. pridružio Barceloni za velikih 25 milijuna eura kao dugoročno rješenje na stoperskoj poziciji. „Dugoročno“ je ispao jako relativan pojam, pošto je nakon tek 14 nastupa u svim natjecanjima ekspresno vraćen nakon godine dana u Donjeck, za 15 milijuna eura. Ekonomično, nadasve.
DESNI STOPER: Henrique
Brazilski stoper došao je 2008. u Barcelonu kao uzbudljivi talentirani stoper iz Palmeirasa, u transferu vrijednom 8 milijuna eura. Iako je inicijalno dobivao prigodu u pripremnim susretima, Henrique nikada nije dobio prigodu zaigrati za prvu momčad Barce, već je nakon posudbi u Bayeru, Racingu iz Santadera i Palmeirasu Barcelona odlučila raskinuti ugovor s njim 2012. Nadamo se da barem ima sliku iz svlačionice s Messijem.
LIJEVI BEK: Martin Caceres
Velika su očekivanja bila kada je 2008. Barcelona platila Villarealu za tadašnje prilike velikih 16 i pol milijuna eura kako bi otkupila urugvajskog reprezentativca, ali su jednako tako brzo splasnula. Više je bio po ambulantama nego na travnjaku, a nakon što je proveo sezonu na posudbi u Juventusu, naredne je sezone otišao na posudbu u Sevillu, koja je 2011. otkupila ugovor za 3 milijuna eura. Poslije toga se vratio u Juve, gdje je bio u rotaciji i od ovog ljeta je – slobodan igrač.
ZADNJI VEZNI: Alex Song
Alex Song je 2012. potpisao petogodišnji ugovor s Barcelonom, koja je platila Arsenalu 15 milijuna funti za njegove usluge. Samo ćemo reći da je u dvije godine odigrao niti 40 susreta u dresu Barcelone tijekom kojih je ostao najupamćeniji po sukobu s Piqueom tijekom paradiranja po gradu u slavljeničkom autobusu, kao i kada je pokušao podignuti trofej La Lige umjesto Tita Vilanove i Erica Abidala. Da, Abidala kojeg su odredili kao počasnog gosta u tom velikom slavlju 2013. godine nakon što je prebolio rak jetre.
DESNO KRILO: Ibrahim Affelay
Afellay je u Barcelonu došao kao kreativni mladi veznjak, mnogi su ga okarakterizirali kao veliki talent u nastajanju. Afellay je za samo 3 milijuna eura prešao iz PSV-a, ali nakon posudbe u Schalke 2012. i Olympiakos godinu poslije, Barcelona je odlučila podvući crtu. Nakon niti 20 nastupa u službenim susretima u 4 godine pod njihovim ugovorom, Afellay je otpušten i sada oživljava karijeru u engleskom Stokeu. E da, zaigrao je i na onoj slavljeničkoj utakmici protiv Hajduka u Splitu, 2011.
LIJEVO KRILO: Marc Crosas
Ovaj veznjak je produkt La Masije, i iako nominalno veznjak, operirao je i po krilu. Barcelona ga je koristila tek u nastupima na revijalnim turnirima poput Svjetskog klupskog prvenstva 2006. i 2007., da bi ga za 415 tisuća funti prodali Celticu. Tamo se također nije pokazao kao pojačanje, a nakon godina traženja po klubovima poput Volge, skrasio se u Meksiku, ali i tamo mu očito ne ide, pošto ga je njegov klub Cruz Azul poslao na posudbu u španjolskog drugoligaša Tenerife.
POLUŠPICA: Alexandar Hleb
A tko se ne sjeća ovog velikana?! Bjelorus velebne tehnike i driblinga, kojem je uvijek nedostajalo radne etike da se probije prvo u Arsenalu, a onda i u Barceloni. Velika želja Pepa Guardiole se na kraju nije nikada uspio probiti u prvu momčad tijekom jedne sezone koliko mu je Pep davao prigodu, da bi ga se onda riješio posudbama. Prvo u Stuttgartu, zatim Birminghamu, pa Wolfsburgu... Sada se vratio kući, gdje nastupa za BATE Borisov.
NAPADAČ: Maxi Lopez
Istina, malo smo prestrogi prema ovim ikonama, ali realno, postoji i razlog. Maxi Lopez je inače vrlo dobar napadač, ali što se njegovog učinka u Barceloni tiče – to je naprosto sramotno. Potpisali su ga 2005. kao zamjenu Samuelu Eto'ou, da bi u 19 utakmica tijekom kojih se pojavio u dresu Barcelone ukupno zabio tek – dva gola. Od toga niti jedan ligaški gol. Izlaz je pronašao vrlo brzo, prvo preko Mallorce a zatim bijegom u daleku Rusiju.
NAPADAČ: Keirrison
Kupljen za 14 milijuna eura (!) iz Palmeirasa 2008. (bogme ih je Palmeiras pošteno opljačkao!), Keirrison je bio očekivano instant brazilsko napadačko rješenje. Daleko od toga; za Barcelonu nije nikada zaigrao, a Guardiola je rekao kako su ga selili po posudbama „iz principa“, pošto se teško aklimatizirao na europski način života. Iako je pokušavao i u Benfici, Fiorentini i Ajaxu, očito da mu Europa nikada nije sjela, jer je u četiri europska kluba sve zajedno sakupio – 19 nastupa i 2 gola.
