sport.ba @sport.ba
Fizijatar savjetuje koje aktivnosti bismo trebali da izbjegavamo kako bismo sačuvali kičmu, kao i koji je nivo fizičke aktivnosti optimalan.
Bol u leđima predstavlja tegobu sa kojom se gotovo svako od nas susreće u životu. Ako ste je već iskusili, sigurno ćete potvrditi da može učiniti svaki pokret i svakodnevne poslove vrlo neugodnim. Upravo iz tog razloga važno je da znamo najčešće uzroke tih neugodnih problema i potražimo načine koji bismo ih spriječili. Često to uopšte nije teško i samo je potrebno da napravimo male promjene u svom držanju, kretanju ili cjelokupnom načinu života.
Doktor sportske medicine i fizijatar Žarko Radović iz rehabilitacionog centra "Spinalis" u razgovoru za MONDO objašnjava da problem sa leđima prvenstveno zavise od toga koja populacija je u pitanju.
„Kod djece najčešće dolazi do pojave deformiteta kao što su skolioza i kifoza, uglavnom zbog nošenja ranca na jedno rame, nepravilnog sjedenja u klupi, držanja telefona ili nedostatka vježbanja. Problem nastaje kada roditelji nisu dovoljno obazrivi i na vrijeme ne primijete pri kupanju ili presvlačenju, da dijete ima neku krivinu, da drži ramena pognuta ka naprijed ili ide ka naprijed. Kod srednje populacije, od trideset do pedeset godina, generalno najviše strada kičma ili periferni zglobovi iz razloga što ljudi dugo sjede, imaju manjak fizičke aktivnosti, a na kičmu takođe utiče i stres. Najčešće dolazi do pojave bola u vratu ili leđima, a prvi simptom je jutarnja ukočenosti zbog koje moraju da se istegnu i urade pojedine vježbe kako bi mogli da funkcionišu“, navodi fizijatar.
Kada je riječ o starijoj populaciji, doktor objašnjava kako su uglavnom posrijedi degenerativne promjene, odnosno okoštavanje, spondiloza, propadanje zglobne hrskavice, ukočenost, a na probleme sa kičmom dosta utiču i velike temperaturne razlike sa kojima se u posljednje vrijeme suočavamo.
„Bolovi u kičmi su neminovni uslijed manjeg kretanja i ukoliko čovjek ne vodi nedovoljno računa o sebi. Simptomi idu duž lijeve ili desne noge, ako je problem donji dio leđa, a ako je vrat u pitanju, javljaju se glavobolje, vrtoglavice i nesvjestice“, kaže naš sagovornik.
Koje aktivnosti su pogubne po kičmu?
Prema njegovim riječima, najgore aktivnosti za kičmu prvenstveno zavise od profesije kojom se bavimo, ali važno je i da prilikom vježbanja povedemo računa i izbjegavamo pojedine vrste treninga.
„Sjedenje je najpogubnije za kičmu, pogotovo ako sjedite šest ili osam sati dnevno, a na spisku su i neaktivnost ili manjak fizičke aktivnosti, kao i gojaznost. Donji dio leđa više strada kod osoba koje dugotrajno sjede kao što su bankari ili vozači, dok od problema sa vratnim dijelom kičme u najvećem procentu pate stomatolozi, frizeri, farmaceuti, svi koji imaju entalgičan položaj glave i vrata prilikom koga se javljaju spazam i ukočenost“, objašnjava Radović.
Kada su sportisti u pitanju, najveći uzrok problema su periferni zglobovi, odnosno problemi sa kolenom, kukom, ručnim zglobom ili ramenom, zavisno od sporta kojim se bave.
Optimalna količina vježbanja
Fizijatar preporučuje umjerenu fizičku aktivnosti 3 do 4 puta nedeljno, a kod starije populacije najoptimalnije je da imaju pola sata ili 45 minuta šetnje ili brzog hoda.
„Prilikom vježbanja u teretani ne bih preporučio „mrtvo dizanje“ koje korisnici teretane rade u 90 odsto slučajeva. Prilikom te vježbe leđa su najopterećenija i najviše strada donji dio. Takođe, čučnjevi sa opterećenjem kada se rade noge, kao i sve druge vježbe koje iziskuju nepravilan položaj leđa, tj. kada leđa nisu prava, a trpe najveće opterećenje“, savjetuje iskusni stručnjak za MONDO.
(Mondo)
