Da li je lopta prešla liniju ili nije, da li je gol regularan ili nije? Hvatanje igrača za glavu i opkoljavanje sudije - tih slika ne bi trebalo da bude na Mundijalu u Brazilu, jer će o spornim trenucima na gol-liniji odlučivati tehnologija Gol Kontrol, prvi put u istoriji svjetskih prvenstava.
Pritisak na arbitre će sigurno biti manji, pa se neće dešavati propusti koji su znali da obilježe šampionate, a na ovom do kog je ostalo još 86 dana, biće i noviteti kao što su sudijski sprej i tajm-aut.
Od kraja februara, pa do početka prvenstva u zemlji fudbala, sambe i kafe, postavljanje i testiranje gol tehnologije na 12 stadiona je primarni zadatak organizatora.
FIFA je dugo insistirala na "kompjuterizaciji", odnosno uvođenju tehnologije kako se ne bi ponovila scena sa SP 2010. iz Južne Afrike kada nije priznat očigledan gol Frenka Lamparda na utakmici sa Njemačkom, što je izazvalo mnogo bure.
Puls je opipan na Svjetskom klupskom prvenstvu održanom dvije godine kasnije u Japanu. Bili su zadovoljni i igrači i navijači i čelnici Svjetske kuće fudbala, pa dileme nije bilo oko daljeg primjenjivanja, piše Blic.
Šta je gol tehnologija?
Gol tehnologija funkcioniše vrlo jednostavno. U trenutku je jasno da li je lopta prešla gol-liniju cijelim obimom, kao što je pravilima propisano, ili nije. Iako je postojala bojazan da će ometati igru i uticati na ritam, to je takođe jednostavno riješeno.
Kod sporne situacije sudija dobija signal na satu da li je gol regularan ili nije, za šta je potrebna jedna sekunda, što definitvno neće uticati na brzinu igre, već samo na regularnost, a prekidanja meča neće biti. Ta informacija će stizati samo do sudija, koji mogu i ne moraju da je pokažu akterima utakmice.
I sami možete da se uvjerite kako ista situacija izgleda iz različitih uglova i koliko je teško sudijama da procijene u sekundi, pa će im ova novina sigurno mnogo olakšati posao.
Kakva je moć ljudskog oka?
Ista situacija može prilično različito da se procijeni u zavisnosti iz kog ugla se posmatra, što dovodi do greške. I pozicija kamera može gledaoce da dovede u zabludu ako nije postavljena u adekvatnom uglu, pa je jasno zašto tehnologija garantuje fer borbu.
Takođe, utvrđeno je da ljudsko oko u sekundi može da registruje svega 16 slika, što znači da lopta mora da se zadrži iza linije najmanje 60 milisekundi. Ipak, u pojedinim situacijama se dogodi da lopta bude samo nekoliko milisekudni iza linije prije nego što je igrač izbaci ili se odbije u polje, što ljudskom oku nije dovoljno da jasno primjeti.
Oko može da detektuje brzinu loptu od svega 12 kilometara na čas, a pojedini fudbleri mogu da pošalju loptu brzinom od 120 kilometara na čas. Zato će ukupno 14 kamera biti raspoređeno oko terena i iznad svakog gola, te motriti da sve protekne bez i najmanjeg propusta.
Sudijski sprej
Još jedna novina biće u rukama arbitara, koja bi trebalo da im olakša posao i spriječi raspravljanje sa igračima. Prvi put u istoriji Mundijala sudije će posebnim sprejom obilježiti liniju gdje živi zid mora da stoji prilikom prekida, kao i mjesto odakle se izvodi slobodan udarac. Te oznake ispare za jedan minut, pa neće dalje zbunjivati fudbalere.
Ni ovu odluku FIFA nije donijela tek-tako, već je primjena spreja testirana na Svjetskom klupskom prvenstvu prošle godine, kao i na Svjetskom prvenstvu za igrače do 20 i 17 godina.
Tajm-aut
Premijeru u Brazilu doživjeće i sudijski tajm-aut, za koji su se zalagali mnogi fudbaleri i selektori. Arbitri će tokom utakmica imati pravo da dva do tri puta prekinu meč na kratko, odnosno da pozovu tajm-aut u dogovoru sa doktorima, kako bi se igrači osvježeli.
Na primjenu jedne vrste košarkaškog pravila došlo se jer se očekuju velike vrućine u vrijeme Mundijala, naročito na sjeveru i sjeveroistoku Brazila, ali u kombinaciji sa visokom vlažnošću vazduha, što dodatno otežava kretanje.
Najkritičnije će biti u gradovima Resife i Natal, u kojima temperatura može da bude 35 stepeni Celzijusovih uz vlažnost vazduha od 80 odsto, što se očekuje za vrijeme mečeva Italija - Kostarika i Italija - Urugvaj, na kojima će sigurno biti primjenjen tajm-aut.
Koliko ovakvi uslovi smetaju Evropljanima govori i to što nijedna reprezentacija sa Starog kontinenta nikada nije postala prvak svijeta na Mundijalima održanim u Južnoj Americi.
sport.ba @sport.ba
