sport.ba @sport.ba
Mathias Gidsel, jedan od najboljih rukometaša današnjice, otvoreno je govorio o fizičkom naporu kojem su izloženi igrači na najvišem nivou.
Danski reprezentativac je u svom newsletteru „The Gidsel Circle“ posebno izdvojio jedan segment igre koji, prema njegovom iskustvu, pokazuje koliko rukomet može biti fizički zahtjevan – donošenje odluka u trenucima kada puls prelazi 180 otkucaja u minuti.
Gidsel je opisao situaciju iz jedne utakmice. Rezultat je bio izjednačen, do kraja je ostalo svega 15 sekundi, a lopta je bila kod njega.
„Šutiram i promašujem“, napisao je Gidsel.
Njegova Whoop narukvica tada je zabilježila puls od 180 otkucaja u minuti. Ipak, danski as taj podatak ne koristi kao opravdanje za promašaj, već kao pokazatelj koliko su teški uslovi u kojima vrhunski rukometaši moraju donositi ključne odluke.
Umor se nakuplja tokom cijele utakmice
Gidsel je otkrio da njegov maksimalni puls tokom te utakmice nije bio 180, već čak 199 otkucaja u minuti.
Međutim, prema njegovom mišljenju, mnogo važnije od same brojke jeste činjenica da se fizičko opterećenje postepeno povećava kako utakmica odmiče.
Prof. dr. Bernd Wolfarth objašnjava da se pri visokim intenzitetima metabolički umor, respiratorni stres i osjećaj napora sve više nadmeću sa sposobnošću igrača da brzo i pravilno razmišlja.
„Donijeti odluku pri 180 otkucaja u minuti zapravo znači donositi odluku dok je cijeli organizam pod značajnim stresom“, prenosi Gidsel riječi sportskog ljekara.
I to se može trenirati
Dobra vijest za rukometaše jeste da sposobnost donošenja odluka pod velikim fizičkim opterećenjem nije nužno nešto s čime se igrač jednostavno rodi.
Gidsel smatra da se i takve situacije mogu uvježbavati.
Wolfarth preporučuje da igrači taktičko odlučivanje i tehničke elemente treniraju i u trenucima kada su već umorni i kada je srčana frekvencija visoka.
Upravo zbog toga Gidsel opisuje treninge koji uključuju ponavljane kontre i rad visokog intenziteta. Cilj je jednostavan – pronaći pravo rješenje čak i onda kada tijelo više nije u idealnom stanju.
Jedan dan utakmice pokazuje koliko je naporno
Gidsel je na Instagramu pokazao i kako izgleda opterećenje organizma tokom jednog dana utakmice u njemačkoj Bundesligi, računajući period od zagrijavanja do završnog rastrčavanja.
Tokom približno dva sata i 45 minuta, gotovo 40 minuta proveo je u najvišoj zoni opterećenja, dok je dodatnih oko 30 minuta bio u četvrtoj zoni.
Njegovi podaci tako daju zanimljiv uvid u ono što publika često ne vidi – koliko fizičkog napora stoji iza nekoliko sekundi vrhunskog rukometa.
Pet zona opterećenja
U modelu koji je Gidsel prikazao, opterećenje je podijeljeno u pet zona:
Zona 1: odmor i regeneracija – manje od 60 posto maksimalnog pulsa
Zona 2: lagana aerobna zona – 60–70 posto
Zona 3: aerobna zona – 70–80 posto
Zona 4: anaerobna zona – 80–90 posto
Zona 5: maksimalni napor – 90–100 posto
Priča najboljeg rukometaša svijeta tako pokazuje da se vrhunski rukomet ne svodi samo na snagu, brzinu i tehniku. Igrači moraju donositi odluke u djeliću sekunde – čak i kada im srce kuca gotovo 200 puta u minuti.
