sport.ba @sport.ba
Grčka Gazzetta objavila je ekskluzivan izvještaj o planiranim promjena u Euroligi koje bi mogle drastično izmijeniti elitno košarkaško takmičenje.
U tom kontekstu, euroligaši su donijeli najmanje dvije važne odluke. Prva je povezana za povećanje broja timova s 18 na 20, a druga s provedbom ograničenja plaća.Sjednica u Barceloni
Prema informacijama Gazzette, na nedavnoj sjednici Generalne skupštine Eurolige, održane u španskoj Barceloni, čini se da je odlučeno povećati broj učesnika na 20 od sezone 2025/2026.
Time će se povećati i broj klubova s ugovorima o garantiranom nastupu u Euroligi, pa će ih umjesto 13 biti 15 ili 16.
Među favoritima za takav ugovor su Monaco (Francuska), Virtus Bologna (Italija) te Crvena zvezda i Partizan (Srbija). Svrha ove odluke je rast lige, povećanje interesa navijača i povećanje prihoda.
Jedan scenarij kaže da će svaka ekipa odigrati četiri dodatne utakmice u regularnoj sezoni.
To će s jedne strane donijeti veći prihod, pogotovo od dva domaća susreta, ali s druge strane više će opteretiti igrače i izazvati još gušći kalendar.
Drugi scenarij navodi da će ekipe biti podijeljene u stilu američke NBA lige, u kojoj postoje dvije konferencije, ali još nije odlučeno hoće li one biti kreirane prema geografskim kriterijima.
Međutim, čak i u ovom slučaju broj utakmica će ostati veliki. Tačan sistem takmičenja još nije poznat.
I nametanje limita za plaće igrača se podrazumijeva, ali postoje novi važni detalji prema informacijama Gazzette.
Klubovi, koji su dioničari Eurolige, žele održati određenu ravnoteže u smislu budžeta, po uzoru na NBA. Na nedavnoj skupštini dioničara gornja granica plaće postavljena je na nešto više od 12 miliona eura.
Ovaj iznos odnosi se na novčani limit ulaganja u smislu ugovora igrača i trenera (ne i drugih troškova). I to se odnosi neto primanja, a ne bruto.
Ova odluka je dala rješenje za porezni problem, jer od zemlje do zemlje ili čak od regije do regije (kao što je slučaj s provincijama u Španiji) porezna stopa oscilira.
Ograničenje plaća
Ograničenje plaće neće imati samo maksimalni dozvoljeni iznos, već i minimalni.
Prema istim informacijama, timovi učesnici trebali bi imati budžet od najmanje sedam miliona eura. I u ovom slučaju mislimo na neto zaradu.
Gornja granica plaće i dalje će imati mnoge dodatne izuzetke i detalje koji će biti određeni raznim faktorima (dob igrača, staž u ekipi i slično).
Euroliga će na salary cap projektu raditi tri godine kada će on dobiti svoj konačni oblik.
Suština je da Euroliga pokazuje želju za još većim razvojem i to će biti dobro za komercijalnost takmičenja, za blagajne ekipa i, prije svega, za interes javnosti koji će još više rasti.
