sport.ba @sport.ba
Postoje prljavi, pokvareni gadovi i onda postoji ovih jedanaest. Oni su najgore što nogomet nudi, ali istovremeno i sve najbolje za sve one koji vole kad plemeniti sport poput nogometa izraste u nešto više, oni su ono što daje draž rivalitetu između dvaju klubova, oni su najbrutalnija jedanaestorka u povijesti engleskog nogometa.
Nadimci su im Britva ili Psiho, a neki od njih radi startova su išli na nekoliko mjeseci u zatvor! No da ne duljimo…
Jens Lehman – Stigao je u Premier ligu kao vlasnik neobičnog rekorda, Lehman je golman s najviše isključenja u povijesti, a zbog svog agresivnog ponašanja zovu ga čudnim, ne samo zato što je golman… Pazite, golman pa čudan, ma nije valjda. E, pa ovaj je najluđi. Jednom prilikom nakon sudara u šesnaestercu svukao je Drogbi kopačku i bacio je u vlastitu mrežu.
Robert Huth – Nije se libio podijeliti udarac, ali nije ni kukao kad bi ga pobrao, valjda zato što Huth ne osjeća bol. Kako znamo? U siječnju 2013. godine dobio je udarac dok je igrao za Stoke tri minute po početku susreta. Na koncu se ispostavilo kako mu je potrebno 28 šavova, ali zakrpali su ga tek 87 minuta nakon, kad je utakmica završila!
Jaap Stam – Ćelava glava, mišići i manijakalan pogled, je li potrebno još što dopisati? Vjerojatno ne, ali ne brinite, imamo što. Njegova nagla narav bila je zloglasna među napadačima koji su ga prozvali jednim od najgorih stopera protiv kojeg su igrali. On ima spreman odgovor na sve to: „Jesam li tvrd čovjek? Nedavno me jedan stoper pokušao udariti glavom, uhvatio sam ga u kravatu i stisnuo dok ne poplavi.“ Pa vi zaključite…
Neil Ruddock – Zovu ga Britva, ali ne zato što je uvijek uredno obrijan ili što je vješt s oštricom, nego… Uglavnom jasno vam je. No, ne može se reći kako je bezosjećajan. „Nisam mu želio slomiti obje noge,“ izjavio je jednom prilikom nakon incidenta poslije kojeg je Andy Cole završio s dvije polomljene noge. Slomio mu ih je na prijateljskoj utakmici!!! Ali to nije sve… Peteru Beardsleyu je slomio čeljust na oproštajnoj revijalki. Loš čovjek…
Stuart Pearce – Što je zadnja linija koja ima Britvu bez partnera Psiha? Ovaj je lomio noge, a vlastite lomove nije osjećao, poznat je što je odigrao polovicu poluvremena sa slomljenom nogom, a kad su mu u svlačionici dijagnosticirali težak prijelom, navukao je kopačku i rekao tadašnjem menadžeru Harryju Redknappu „Probat ću pa ako ne budem mogao, vadi me.“
Julian Dicks – Postoji puno ljudi koje zovu „životinja“, ali nema puno ljudi kojih se bojao Vinnie Jones, Julian Dicks je oboje. „Volio bih igrati prije 20, 30 godina. Tad si mogao proći nekažnjeno s ubojstvom, bilo je laktova, udaraca, svašta… Nogomet se promijenio nagore,“ rekao je. Što više reći o njemu?
Vinnie Jones – Došli smo i do njega. Istaknuti član momčadi koju su zvali „Luda banda“ ne može biti ništa drugo nego i sam solidan luđak. Jones je ponosno nosio taj nadimak, mlađi navijači Liverpoola možda ne pamte generaciju koja je zadnja osvojila naslov, ali zato ta generacija dobro pamti ožiljke i masnice koje im je za karijere podijelio Vinnie Jones.
Roy Keane – Pojedini ljudi koji su vidjeli njegov start na Alf-Ingeu Haalandu prestali su gledati nogomet jer nisu imali želuca za to. Sudac Mark Clattenburg priznao je godinama po završetku Keanove igračke karijere: „Znao sam da je gol-aut, ali svirao bih korner samo zato što se on toliko derao na mene.“
Patrick Vieira – Njegovo rivalstvo s Royem Keanom je dio premierligaškog folklora, a sve je započelo prije nego li su se prvi put sreli na terenu. Francuz je ispljunuo gutljaj vode na Keanea u prolazu u tunelu, a Irac ga je samo pogledao i rekao „vidimo se na terenu.“ Gledali su se barem dvaput godišnje sljedeće desetljeće.
Thomas Gravesen – U Evertonu su ga prozvali „ludi pas“, a kad taj nadimak dobiješ u Premiershipu, znaj da je pošteno zaslužen. Kasnije je prešao u Real Madrid, ali njegov tadašnji trener zamalo ga je otjerao jer mu je prouzročio blaži moždani udar satravši gležanj Robinhu na treningu. „Imam li problema s njim,“ upitali su kasnije Capella. „Ne,“ odgovorio im je pa dodao: „Ne petljam se s njim, nisam lud.“
Duncan Ferguson – Jedini napadač u ovom društvu brutalaca stopera ili zadnjih veznih, ali itekako zaslužuje biti dio ove zastrašujuće jedanaestorice. Čuli ste za izraz "start za zatvor", ovaj je doslovno toliko pogibeljno startao da je morao na tri mjeseca u zatvor radi udaranja Johna McStaya iz Raith Roversa glavom u glavu. Druga priča nema veze s nogometom, naime dva provalnika imala su tu nesreću da ih Ferguson ulovi na djelu, jedan je pobjegao, a drugi, onaj kojeg je ulovio, proveo je tri dana u bolnici prije odlaska u zatvor.
(Sport.ba)
