sport.ba @sport.ba
Go do pojasa, trčao bi kroz hladni sibirski snijeg, satima i satima. Poslije trčanja, veslao je po jezerima, sve dok mu ruke ne bi prokrvarile. Rezultat je bio... nešto zastrašujuće
On je verovatno najjači čovek koji je ikad živio! I danas, 2018. godine niko od nas "običnih" ne može da shvati kako je moguće da neko ko nije vanzemaljac izgleda, ponaša se i živi baš kao Aleksandar Kareljin - ČOVJEK EKSPERIMENT! Protivnici, teški i po 150 kilograma, su ga se užasno plašili, toliko da niko nije želeo da uđe u ring s njim. U stvari, niko nije želio da bude ni u njegovoj blizini. Jer, te oči, taj hladni, čelični pogled... Svako ko bi ih jednom ugledao već je gubio i meč. I dio duše s njim.
Danas je član ruske dume, doktor nauka iz fizičke kulture, prvi čovjek Vladimira Putina za sport u regionu Novosibirska od 1999 do 2003, a od 2007 je predstavnik Dume za Stavropolj. U petak od 14.30 sati dolazi u političku posetu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, zajedno sa bivšim ruskim plivačem Aleksandrom Popovim.
Svojevremeno je već bio u Srbiji 2015. godine i dobio Orden Svetoga Save a tada je poručio "Srbija čuva pravoslavlje"
U međuvremenu pročitajte priču o njemu i zašto je jedan od najvećih sportista svih vremena.
"Niko ne voli da leti", rekao je jednom, upitan o strahu koji drugi hrvači osećaju kad se nađu oči u oči s njim. "Moji protivnici... Oni ne razumiju. Ja sam svakog dana trenirao kao što oni nikad nisu trenirali u životu".
Aleksandar Kareljin je najveći šampion u historiji rvanja. Visok 192 centimetra, sa 130 kg čistih mišića, okretan poput pantera i podjednako snažan i nemilosrdan, ovaj Rus je tri puta bio olimpijski šampion, devet puta svjetski šampion i 12 puta šampion Evrope.Za 13 godina međunarodne karijere imao je samo jedan poraz, i to kad je hrvao sa ozbiljnom povredom, u finalu Olimpijskih igara u Sidneju. Ukupno, hrvao je 889 puta. 887 puta je pobedio, dva puta izgubio.
Jednom od velikog sovjetskog šampiona, Igora Rastrutskog, 1987. godine, a drugi od Amerikanca Rulona Gardnera, u pomenutom finalu 2000. godine. Mada se danas većina ljudi iz sveta rvanja slaže u oceni da je Kareljin trebalo da dobije i taj meč, koji je izgubio na poene.
'Postoji jedna stvar koju treba da znate o Kareljinu", govorio je Mitch Hall, dugogodišnji direktor rvačkog tima SAD, "njegova snaga... To nije ljudska snaga."
Hvanje je počeo da trenira sa 13 godina, u rodnom Novosibirsku, u srcu Sibira. Na jednom od prvih takmičenja, polomio je butnu kost, na pola. Njegova majka se toliko uplašila da mu je spalila triko za hrvanje. Kareljinov odgovor: "Mama, ja sad ne mogu da napustim sport kojem sam dao nogu".
Odlučio je da se bori, da postane najjači. Go do pojasa, trčao bi kroz snijeg, satima i satima. Poslije trčanja, veslao je po sibirskim jezerima, dok mu ruke ne bi prokrvarile. Godinama. Ovako je stekao kondiciju i snagu kakvu vjerovatno nijedno ljudsko biće pre i posle njega nije imalo.
U Novosibirsku je upoznao i svog "najtežeg protivnika u karijeri", kako je kasnije pričao: njegovi su kupili frižider, stari, kabasti i preteški sovjetski model težak oko 180 kilograma, a u zgradi nije bilo lifta.
"Odnio sam ga na osmi sprat, sa ove dve ruke. Ni sam ne znam kako." - ispričao je Kareljin jednom prilikom.
Kareljin je bio poznat po "Kareljinovom dizanju", potezu koji je jedino on mogao da izvede (u teškoj kategoriji): protivnika (ponekad teškog i 150 kila) koji je ležao potrbuške na parteru uhvatio bi s leđa, podigao visoko u vazduh i bacio ga snažno na leđa. Ovo mu je donosilo maksimalnih (u grčko-rimskom rvanju) pet poena. Nikad, ni prije ni poslije, ovo nije viđeno u hrvanju.
Za vrijeme karijere u hrvanju, Kareljin je učestvovao, jedan jedini put, u MMA meču, protiv japanskog borca Akire Maede. Bilo je potresno gledati nemoć Japanca, inače vrhunskog majstora borilačkih vještina, protiv Kareljina. Rus ga je bacao po ringu kao krpenu lutku, radio je šta je htio, sve uz široki osmijeh.
"Da je odlučio da se bori u MMA, Kareljin bi vladao sam, daleko iznad ostalih." - rekao je jednom Fedor Emelianenko, najveći MMA borac u istoriji.
Kareljin se iz hrvanja povukao posle poraza na Olimpijadi 2000. Posvetio se nauci, i 2002. je doktorirao na Sibirskoj akademiji za fizičku kulturu. Na lični poziv Vladimira Putina, započeo je političku karijeru. Više puta je biran u Dumu, a danas je član odbora za međunarodne odnose ruskog parlamenta.
(Sport.ba)
